Djeca u godini pred školu


Polazak djeteta u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta, ali i ostatka obitelji.
Poznato je da je obitelj najvažniji čimbenik u razvoju emocionalnih i socijalnih sposobnosti djeteta. Dijete kojem je posvećena potrebna pažnja i koje se unutar obitelji osjeća prihvaćenim, lakše će se prilagoditi na nove i nepoznate situacije te ih savladati. Djetetu je važno dati priliku i ostaviti mogućnost da uči na vlastitim iskustvima čime će steći samosvijest, ali i samostalnost što je u konačnici potrebno i za uspješno školovanje.
Vještine čitanja i pisanja nisu najvažnije, njih djeca u pravilu vrlo brzo usvajaju.
Puno je važnije prilagoditi se, biti discipliniran, ali i uporan i koncentriran, spreman na suradnju uz poštovanje osoba oko sebe. Tako će djeca čiji roditelji vjeruju u njihove sposobnosti te im pružaju podršku, ohrabruju ih i podržavaju, više profitirati. Djecu je potrebno naučiti da je za svaki uspjeh potrebno uložiti određeni trud. 
U dobi kada su spremna za školu, kod djece se razvija svijest o tome da je deficit nekih sposobnosti moguće kompenzirati trudom i upornošću. Prihvaćanje neuspjeha, pravo na greške i strpljivost su kvalitete koje će djetetu pomoći u savladavanju školskih obaveza. Obitelj koja dijete potiče da ispituje i istražuje, usvaja nova znanja i svladava prepreke djeluje motivirajuće na djetetove radne navike.
Ipak, o samom će djetetu i njegovim interesima ovisiti  što će i koliko naučiti, jer ne reagiraju sva djeca jednako na podražaje. Djeca se razvijaju individualno, uz različite razvojne mogućnosti pa tako u različito vrijeme mogu pokazati određene sposobnosti u odnosu na drugu djecu.
Dijete koje kreće u školu treba poticati u razvoju samostalnosti i odgovornosti kako bi lakše izvršavalo svoje obaveze i usvojilo radne navike koje će prerasti u rutine. 
Dijete će se lakše snalaziti u svojim obavezama ako ga se uputi da samostalno obavlja aktivnosti, za koje je ono u toj dobi sposobno, npr. da dovodi u red svoj «radni» prostor, da brine o svojim stvarima i sl.
Dijete ne treba plašiti školom i obavezama, nego ga pripremiti za tu realnost.

  

 

Ove preporuke podržava i Montessori pristup koji ističe da je važno njegovati dječju osobnost indirektno potičući interes za različita područja, a učenje zadržati prirodnim procesom, a djeca se navikavaju pomagati mlađima, uče od starijih i poštuju međusobne razlike bez obzira na njihovo podrijetlo.  Stoga, nije loše provjeriti poznatu Montessori tablicu kućanskih poslova za djecu i razmisliti o ideji koja stoji iza nje. U Montessori tablici prikazani su kućanski poslovi primjereni dobi djeteta.



Slijede primjeri aktivnosti koje možete provoditi s djecom:


https://padlet.com/djecjivrticmedvescak/dhsm15uhydb8


https://padlet.com/djecjivrticmedvescak/taofnmvtqf2o


 Kako potaknuti emocionalnu inteligenciju djeteta


     

 
 1. Emocionalni rječnik
S djetetom ispišite osjećaje kojih se sjeti. Neka dijete pronađe u časopisima fotografije koje predstavljaju osjećaje kojih se dosjetilo.
Za svaki osjećaj dijete razgovarajte s djetetom kada se ono tako osjećalo, koja je to bila situacija. Dijete može i nacrtati jednu od situacija koje se sjetilo i ispričati priču na temeju tog crteža ili napraviti slikovnicu.




2. Pantomima osjećaja
S djjetetom/djecom izradite kartice koje označavaju razne emocije. Dijete izvuče jednu karticu i bez riječi odglumi osjećaj koji je označen na kartici. Onaj tko prvi prepozna osjećaj izvlači karticu i glumi.Pobjednik je onaj koji na  na kraju igre ima najviše kartica.
3. Pogodi osjećaj
S djetetom smislite niz kratkih rečenica poput "Idem u dućan.", „Jedem ručak“... na karticama. Odrasle osobe ukoliko dijete ne zna čitati čitaju neutralne rečenice različitim tonom glasa (može se dodati i pokret tijela) kako bi izrazili različitu emociju. Ostali pogađaju koji je psjećaj u pitanju.
4. Što kaže ovo lice
Za igru se mogu koristiti fotografije iz obiteljskog albuma ili fotografije osoba iz časopisa. Dijete/djeca kažu što osjeća to lice, a zatim ga pitate Što kaže ovo lice - koju bi nam priču to lice moglo ispričati
5. Memory s emocijama
S djetetom izradite memory kartice s različim osjećajima. Dalje se igra kao i klasični memory.
6.  Skala emocija
Zajeno s djetetom pronađite mjesto na zidu na kojem će ono nacrtati ili zalijepiti jednostavna lica (smajliće) koja iskazuju tri stanja: sreću, neutralno, i tugu (djeca na osnovu njih uče gradaciju emocija) . U svakodnevnoj komunikaciji koristite ih kako bi verbalizirali kako se trenutno osjećate ili ste se osjećali nakon nekog događaja i potičite dijete na isto.




7. Nastavi rečenicu
S djetetom naizmjenice završavajte rečenice i zapisujte:
Sretan sam kada...Tužan sam kada...Ljut sam...Volim...Ne volim... itd.




8. Prstiću reci mi kako se osjećaš
Igra u kojoj djeca daju odgovore pomoću prsta jedne ruke (palac znači jako puno, srednjak srednje, a mali prst malo ili nimalo). S rukom se razgovara kako se dijete osjeća u određenoj situaciji uz gradaciju - jako sretan ili malo sretan i sl.
9. Crtanje/modeliranje osjećaja
Djecu se potiče da nacrtaju (modeliraju u glini) situacije kada su se osjećala na određeni način, da kroz boju i liniju izraze kako je osjećati sreću, tugu i sl.
 10. Društvene igre tipa "Čovječe ne ljuti se"
Sve društvene igre u kojima postoje pravila i u kojima je potrebno nositi se s gubitkom, ljutnjom i sl. izvrstan su način za učenje kako se nositi s emocijama.
11. Ja sam miran
Igra se može igrati s bilo kojom društvenom igrom koja zahtjeva dobru koncentraciju i precizno izvođenje (npr. mikado). Dijete treba izvršiti zadatak (npr. izvući štapić) dok ga vi  ometate riječima. Zadatak je dvojak : pokazati da mu ne smeta ometanje i izvršiti bazični zadatak igre (u mikadu  izvući štapić). Dobivaju se bodovi : jedan bod za svaki izvučeni štapić i dva boda za hladno reagiranje u kojem dijete nije pokazalo da ga to smeta.
12. Kelsovi izbori
Služe za rješavanje malih problema (mogu se napisati i nacrtati kako bi stalno bili u vidokrugu djece) - dijete može za svaku manju konfliktnu situaciju izabrati dva po njegovom izboru najbolja rješenja:
- pričekaj i smiri se
- prebaci se na neku drugu aktivnost
- sudjeluj i čekaj svoj red
- porazgovaraj
- ne obaziri se
- udalji se
- reci im da prestanu
- ispričaj se
- nagodi se.
Vježbajte s djetetom u svakodnevnim manjim konfliktnim situacijama.

  Vježbe za razvoj pažnje i koncentracije

Što nije bilo na stolu?
Stavite na stol 5 do 10 stvari (ovisno o dobi i mogućnostima djeteta) - olovku, žlicu, gumicu, kockicu, kutiju šbica i tako dalje. Pustite dijete da promatra minutu ili dvije, zatim ga zamolite da zatvori oči ili da se okrene. Maknite jednu od stvari i umjesto nje stavite neku drugu. Vaše dijete sad otvara oči i mora otkriti predmet koji prije nije bio na stolu. (Bonus pitanje: Koja stvar nedostaje?) Ako vaše dijete brzo riješi zadatak, možete ga zakomplicirati - povećati broj stvari i / ili skratiti vrijeme promatranja. Umjesto predmeta možete koristiti i kartice sa slikama, na primjer kartice od igre memorije.
Varijanta 2: Što ovdje nedostaje? Umjesto da mijenjate dvije stvari, možete maknuti jednu stvar (ili jednu karatu) i presložiti ostatak predmeta/slika na stolu, kako se ne bi vidjelo prazno mjesto. Vaše dijete sada treba otkriti koja od stvari nedostaje.

     
Opcrtavanje sjena
Posložite djetetu zanimljive likove ispred podloge za crtanje kako bi svjetlost padala na način da radi sjenu. Dijete nakon toga može opcrtavati po rubu sjene i stvarati zanimljive crteže.



Konstruktori od čačkalica i zrna graška 
Ponudite djetetu da od čačkalica i zrna graška slaže različite građevine.

Vježba za razvoj opažanja i percepcije




Na slici pronađi:
  • Ravne i zakrivljene linije
  • Krugove, kvadrate i trokute
  • Prebroji kuće
  • Vidiš li i ptice?
  • Osmisli priču

    
Presavijajući kartonske tuljce oblikujte ih tako da im presjek poprimi jedan geometrijski oblik: krug, trokut, kvadrat, pravokutnik, romb. Dijete neka imenuje oblike i usporedi ih s oblicima predmeta u neposrednoj blizini. Započnite igru opažanja. Što je to u vašem domu okruglog ili trokutastog oblika?


  
Izrađeni tuljci posloženi su u niz. Promatrajući ih, dijete na papiru crta s lijeva na desno geometrijske oblike  koje vidi u nizu. Igru možete otežati tako da nakon što dijete vidi zadani niz, maknete tuljce a dijete crta oblike u nizu prema sjećanju.



Vježbe za razvoj fine i grafomotorike


Ponudite djetetu aktivnosti sa stvarima ili namirnicama koje imate u kuhinji ili negdje po kući. Tako naprimjer može pomoću veće pincete stavljati ili sortirati neke kuglice u kalupe za muffine, vježbajući pritom boje, brojeve ili količine. Isto tako možete na karton zalijepiti tjesteninu koja ima šuplju unutrašnjost "penne" ili sličnu tjesteninu te ponuditi djetetu za provlači špagu kroz to.

   


Ne zaboravite na aktivnosti rezanja, dajte djetetu predloške s različitim crtama ili oblicima da izrezuje. Kasnije od "izrezotina" može napraviti zanimljiv kolaž. 


 

Dijetetu možete pripremiti i šablone ili još bolje neka vlastiti crtež obogati točkicama koje su nastale pomoću malo tempere i štapića za uši.





Vježbe za razvoj predčitalačkih i predpisalačkih vještina


S djetetom možete izmišljati priče ili pjesmice, pokušajte slagati rime. Tražite dijete da vam smisli što veći broj predmeta koji se nalaze u sobi  na neko određeno slovo. Rastavljajte riječi na slogove i glasove. Tražite dijete na prepozna riječ koju ste vi rastavili na glasove.



Isprintajte ili napišite neku riječ a dijete neka slovo po slovo ispuni i zalijepi sa malim istrganim papirićima imenujući pritom svako slovo.


Možete isto tako pliću posudu ispuniti nekim rasteresitim materijalom poput brašna ili kukuruzne krupice te ponuditi djetetu da ostavlja različite tragove ali i da piše slova, brojeve pa čak i čitave riječi. 
 

Dajte djetetu da vam ispriča priče po redoslijedu slika.



Na izrezanim kartončićima ispišite imena geometrijskih oblika koje prikazuju izrađeni tuljci: jedan kartončić – jedno slovo. Uz svaki tuljac, slažući slova dijete neka napiše riječ – ime oblika.

Vježbe za razvoj predmatematičkih vještina

Matematika je svuda oko nas. Usmjerite dijete na sve u stanu što ima brojeve. Neka prebroji te uređaje ili stvari. Neka opiše gdje se nalaze koristeći riječi u..., na..., ispod... iznad... i slično. Neka uspoređuje te predmete, što je veće, manje, dulje, šire, kraće i slično.
Ponudite mu da razvrstava različite predmete (pribor za jelo, različitu odjeću, knjige). Možete mu dati zadatak poput: pronađi plišanog medu, stavi ga u kolica, ispod kolica stavi tri kockice, lijevo od mede neka bude lopta, neka medo na glavi ima šešir...
Pomoću različitih čepova također možete osmisliti matematičke igre (izdvoji samo zelene, nađi 8 narančasti čepova, koliko čepova imaš ako ti ja dodam još 2...).



I užina može postati matematička igra...



Pomoću logo kockica osim slaganja, građenja i sortiranja možete vježbati i jednostavne računske operacije ali i neke zahtjevnije zadatke ukoliko je vaše dijete više zainteresirano za logičko-matematičke zadatke.
 

Poticanje kreativnosti i rješavanja problema

Skupite različitu ambalažu koju imate. Dajte djetetu da ju sortira, uredi i oboja a nakon toga može stvarati i graditi izmišljene gradove, ceste, tornjeve i slično. Radi tog konstruiranja često će se naći u situaciji da  neku zamisao koju želi provesti u djelo ne može baš lako, pa će se morati malo i pomučiti.

   





 

Ispiši stranicu