Poticajno čitanje

Preuzeto iz:"Igrom do čitanja", Mira Čudina-Obradović
Pripremila: Marion Cvitković, prof. logoped

Knjige su važan izvor uživanja u priči, zapletu, ljepoti riječi i slika, a svakodnevno čitanje priča djetetu omogućit će mu da to spozna i da traženje takvog užitka postane njegova stalna potreba. Preporučljivo je da za čitanja dijete sjedi roditelju u krilu, da i samo gleda u slikovnicu, "prati" tijek priče na stranici uz gledanje slika i redova slova, te da mu roditelj povremeno pokazuje gdje se nalazi riječ koju upravo čita. Ozračje čitanja priče treba biti opušteno, ugodno toplo, a roditelj smiren i opušten, a ne nestrpljiv i napet. Ako je moguće uspostaviti stalno mjesto i vrijeme čitanja, dat će to djetetu osjećaj stalnosti i male tradicije, što je izvor sigurnosti i uporište za osjećaj vremena i životne organizacije. Opisano zajedničko čitanje slikovnica razvija u djeteta ljubav prema knjizi i čitanju, ali i djetetove govorne sposobnosti. Govorne su sposobnosti nužan preduvjet čitačke sposobnosti i kasnijeg napretka u školi. Učinkovito, poticajno čitanje ima oblik razgovora u kojemu se faze čitanja izmjenjuju s fazama razgovora o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve složeniji i bogatiji.

Sljedeći oblici komunikacije osobito su poticajni za dijete:

  • postavljanje poticajnih pitanja
  • o pitanja koja započinju sa "što" poticajna su i potiču dijete na samostalan govor (Što je ovo?, Što je sve na slici?, Što ovdje vidiš?)
  • postavljanje pitanja slobodnog odgovora – Što je na ovoj stranici?, O čemu se ovdje radi?
  • obogaćivanje odgovora
  • djetetov odgovor na pitanje valja obogatiti novim pitanjem; kada dijete nauči i ispravno imenuje predmet na slici, valja odgovor odmah obogaćivati pitanjem o tom predmetu ili biću – boji, obliku, dijelovima...
  • ponavljanje odgovora
  • ispravne djetetove izjave potrebno je ponoviti kako bi dijete dobilo ohrabrenje i povratnu informaciju o ispravnosti vlastitog odgovora
  • indirektno ispravljanje pogreške
  • dijete ne treba upozoravati na pogrešku, već treba nakon djetetova pogrešnog odgovora jasno reći ispravan odgovor
  • uvažavanje djetetova zanimanja
  • poželjno je prihvatiti djetetovo usmjeravanje pozornosti na jedan dio slike i skretanje s glavne teme; privremena djetetova pozornost služi kao odličan temelj za produktivan razgovor
  • vedrina i šala
  • čitanje treba biti zabavno i vedro i odvijati se poput igre; važno je da odrasli pritom budu opušteni, vedri i pokazuju bezuvjetno prihvaćanje djeteta

 

Što čitati djeci?

Različitim je istraživanjima utvrđeno da je za razvoj predčitačkih vještina potrebno da roditelji djeci redovito čitaju. Danas knjige za djecu možemo naći svugdje: u knjižarama, samoposluživanjima, drogerijama, međutim, roditelji su često u nedoumici što od ponuđenoga izabrati. Slikovnice se znatno razlikuju u cijeni, ali još više u kvaliteti. Kad su jezik, ilustracije i priča kvalitetni, takva je slikovnica vrlo dobra za čitanje djetetu. Pritom će dijete slušanjem obogaćivati i širiti razumijevanje i govor, jer će čestim ponavljanjem i zaključivanjem iz cjelokupnog sadržaja priče spoznavati značenja mnogih novih riječi i pojmova.

Slikovnice koje su predviđene za zajedničko čitanje djeteta i odrasle osobe karakteriziraju stranice oslikane jednostavnim prizorima koji su opisani jednom ili dvjema kratkim i jasnim rečenicama. Takve slikovnice omogućuju djetetu da povezuje slike s tekstom, da shvati značenje teksta i njegovu povezanost s radnjom, predmetima i bićima, te da se privikne na pisane konvencije: slijed riječi, rečenica, redaka, stranica, smjera čitanja i kretanja očiju.

Za djecu mlađu od tri godine potrebno je da slike u slikovnici budu velike, te da prikazuju jedan predmet jednostavnog i jasnog oblika i primarne boje. Postupno će dijete zanimati sve složeniji likovni sadržaji, a već oko pete godine uživat će u promatranju, proučavanju i otkrivanju sadržaja bogatoga crteža s mnogo elemenata i brojnim međusobnim odnosima likova u akciji.


Ispiši stranicu